EQS INTEGRITY LINE – Rješenje za unutarnje prijavljivanje i zaštitu prijavitelja nepravilnosti
Poslovna etika, izgradnja organizacijske kulture, zaštita zviždača i borba protiv svih oblika korupcije u našem su primarnom fokusu već nekoliko godina i prva smo hrvatska tvrtka koja se aktivno bavi savjetovanjem isključivo u tom području.
Organizacijama i tvrtkama u javnom i privatnom sektoru pružamo usluge savjetovanja i usklađivanja sa Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti putem implementacije sigurnog i anonimnog sustava unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti “EQS Integrity Line” , sukladno standardima ISO 37002 i ISO 27001 te GDPR Direktivi.
“EQS Integrity Line” je sigurno i anonimno softversko rješenje za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti koje omogućuje dojavu i obradu prijava nepravilnosti poput korupcije, zlouporabe ovlasti i diskriminacije, spolnog uznemiravanja i slično, prije nego što te nepravilnosti budu javno razotkrivene i dovedu do financijskog gubitka ili narušavanja ugleda organizacije ili tvrtke.
Ovlašteni smo partneri tvrtke EQS Group, vodećeg međunarodnog pružatelja regulatorne tehnologije (RegTech) na području etike i usklađenosti te europskog tržišnog lidera u ponudi rješenja za zaštitu prijavitelja nepravilnosti (sa preko 1.000 klijenata diljem Europe).
Proizvodi tvrtke EQS Group objedinjeni su u softverskom rješenju zasnovanom na poslovanju u oblaku “EQS Cockpit” koje, između ostalog, sadrži i osigurava profesionalnu kontrolu sustava u području zaštite prijavitelja nepravilnosti putem sustava “Integrity Line” te ostala rješenja iz domene usklađenosti, rizika i upravljanja poslovanjem.
EQS Group osnovana je 2000. godine u Njemačkoj. Danas grupa zapošljava više od 500 stručnjaka, sjedište joj je u Munchenu te ima urede na ključnim svjetskim tržištima.
EU DIREKTIVA I ZAKON O ZAŠTITI PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI
Krajem 2019. godine, Vijeće ministara EU usvojilo je Direktivu o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (tzv. Direktiva o zaštiti zviždača) koju je Republika Hrvatska implemetirana u svoje zakonodavstvo donošenjem Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, u travnju 2022. godine. Svrha je Direktive, ali i Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, poboljšati provedbu prava i politike Unije utvrđivanjem zajedničkih minimalnih standarda koji omogućuju visoku razinu zaštita osoba koje prijavljuju kršenja zakona Unije.
Zašto EU Direktiva?
Razvoj EU Direktive o zaštiti osoba koje prijavljuju povredu prava Unije djelomično je potaknut neučinkovitošću postojećih, neprikladnih mehanizama prijave u organizacijama, koji obeshrabruju prijavitelje i potiču ih na šutnju. Stoga Direktiva nameće obvezu boljih, učinkovitijih i sigurnijih mehanizama unutarnjeg prijavljivanja.
Iz perspektive poboljšanja organizacijske kulture, ali i općeg poslovanja, korištenje unutarnjeg sustava, daleko je najpoželjniji način prijave nepravilnosti. On, ne samo da minimizira rizik od financijskih i reputacijskih šteta u slučaju vanjske prijave ili javnog razotkrivanja, već, također, jača povjerenje između zaposlenika i poslodavca, koje rezultira prijavama bez straha od osvete, i to prije nego što se nepravilnost dogodi.
Ukratko o Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (tzv. Zakon o zviždačima) relevantan je pravni dokument, usklađen sa EU Direktivom, i na snazi je od 23.04.2022. godine. Isti regulira područje i postupak prijavljivanja nepravilnosti, prava osoba u postupku prijavljivanja, obveze tijela javne vlasti te pravnih i fizičkih osoba u vezi s prijavom nepravilnosti, kao i druga pitanja važna za prijavu nepravilnosti i zaštitu prijavitelja nepravilnosti.
Do donošenja tog Zakona, zaštita prijavitelja nepravilnosti bila je djelomično regulirana nekim drugim zakonima, a njime se po prvi puta sistematizira i detaljnije uređuje problematika vezana isključivo za prijavitelje nepravilnosti koje se štiti od sankcija poslodavaca ili osvete povezane s prijavom, ali i radno okruženje u kojem djeluju.
Zašto unutarnje prijavljivanje nepravilnosti?
Prijaviteljima je obično ugodnije podnositi prijave unutarnjim kanalima, osim ako imaju jaki razlog za prijavljivanje vanjskim kanalima. Empirijske studije dokazuju da većina zviždača obično podnosi prijave unutarnjim kanalima organizacije u kojoj su zaposleni. Izvedena statistika, također, pokazuje da 80% onih koji su nepravilnosti prijavili vanjskim kanalima, prvo su koristili unutarnje prijavljivanje, ali nisu dobili odgovor. Unutarnje podnošenje prijava najbolji je način za informiranje osoba koje mogu doprinijeti ranom i učinkovitom uklanjanju rizika za organizaciju, tvrtku i javni interes općenito.
Što kažu EU Direktiva i Zakon o korištenju vanjskih usluga za prijavu nepravilnosti?
“Treće osobe mogu biti ovlaštene zaprimati prijave povreda u ime pravnih subjekata u privatnom i javnom sektoru, pod uvjetom da nude odgovarajuća jamstva u pogledu neovisnosti, povjerljivosti, zaštite podataka i tajnosti. Takve treće osobe mogu biti pružatelji usluga vanjske softverske platforme za podnošenje prijava, vanjski savjetnici, revizori, sindikalni predstavnici ili predstavnici radnika.”
„Povjerljiva osoba je fizička osoba zaposlena kod poslodavca ili treća fizička osoba imenovana od strane poslodavca radi zaprimanja prijava nepravilnosti, komunikacije s prijaviteljem i vođenja postupka zaštite u vezi s prijavom nepravilnosti.“
Norma ISO 37002 – Whistleblowing Management Systems
Norma ISO 37002 – Whistleblowing Management SystemsNakon višegodišnjeg rada i suradnje stručnjaka iz cijelog svijeta, okupljenih u međunarodnu ISO radnu skupinu (čiji smo i mi članovi), standard ISO 37002 usvojen je u srpnju 2021. godine.
Što podrazumijeva ISO 37002?
Potreba za standardom koji uređuje područje prijave nepravilnosti i zaštitu “zviždača” leži u činjenici da imati sustav za prijavu nepravilnosti nije dovoljno. Nakon implementacije, isti treba postati sastavni dio organizacijske kulture te integralni element provedbe etičkog kodeksa i ostalih politika transparetnosti poslovanja.
Nadalje, uspješno upravljanje prijavama nepravilnosti ovisi prvenstveno o povjerenju osoba koje prijavljuju nepravilnosti, a ISO 37002 standard pomaže izgraditi to povjerenje. Stoga, osnovni elementi standarda obuhvaćaju sigurnost podataka, osiguravanje anonimnosti i zaštitu prijavitelja nepravilnosti, a sve s ciljem uvođenja ili poboljšanja internih politika i postupaka prijave kao odgovor na zahtjeve usklađenosti ili vlastite inicijative za etičkim poslovanjem.
Kome je namijenjen ISO 37002?
Ovaj standard pruža smjernice javnim, privatnim ili neprofitnim organizacijama (ili njihovim dijelovima) kod upravljanja sustavima za prijavu nepravilnosti, a zasnovan je na načelima povjerenja, nepristranosti i zaštite prijavitelja. Prilagodljiv je, a njegova primjena ovisi o veličini, prirodi, složenosti i nadležnosti organizacije. Standard pomaže organizacijama da poboljšaju postojeću politiku i postupke prijave nepravilnosti ili da se usklade s važećim Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
Zašto je ISO 37002 certifikacija dobra za poslovanje?
Potencijalne koristi za organizaciju uključuju:
- omogućavanje organizaciji da što prije utvrdi i riješi nepravilnost
- pomoć u sprječavanju ili minimiziranju gubitka imovine
- osiguravanje poštivanja organizacijskih politika i postupaka te zakonskih i socijalnih društvenih obveza
- privlačenje i zadržavanje zaposlenika predanog vrijednostima i kulturi organizacije
- demonstriranje zdravih, etičkih praksi upravljanja organizacijom, tržištima i ostalim zainteresiranim stranama
Učinkovit sustav prijave nepravilnosti pomoći će izgradnji organizacijskog povjerenja putem:
- isticanja predanosti vodstva organizacije sprječavanju i rješavanju nepravilnosti
- poticanja zaposlenika da nepravilnosti prijavljuju na vrijeme i u ranoj fazi
- smanjenja i sprječavanja štetne radnje ili postupanja prema prijaviteljima i povezanim osobama
- privlačenje i zadržavanje zaposlenika predanog vrijednostima i kulturi organizacije
- poticanja kulture otvorenosti, transparentnosti, integriteta i odgovornosti
