Prednosti kvalitetnog i cjelovitog programa edukacije povjerljivih osoba su višestruke. Razvoj njihovih kompetencija doprinosi poboljšanju sustava unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, ali i jačanju njihovog (vlastitog) samopouzdanja u obnašanju prihvaćene im (često i nametnute) dužnosti. Edukacija također povećava razinu zaštite prijavitelja nepravilnosti, pozitivno utječe na organizacijsku kulturu i, općenito, smanjuje rizik u poslovanju poslodavca. Gledajući dugoročno, edukacija pomaže ostvarenju ciljeva, povećava konkurentsku prednost i stvaranje profita poslodavca. Stoga, edukacija povjerljivih osoba predstavlja ulaganje i alat za uspjeh.
Educirati ili ne, pitanje je sad?
Kada se radi o edukaciji, vječna pitanja koja si poslodavci često postavljaju su „Treba li uopće našim zaposlenicima edukacija?“ i “Što ako ih educiramo i odu?”, a ustvari bi se trebali pitati “Što ako ih ne educiramo, a oni ostanu?”
Jer, kakva je korist od zaposlenika, u ovom slučaju povjerljive osobe, ako ista nema vještine i znanja za preuzetu ulogu?
Svijet i okolina se neprestano mijenjaju. Kao dio tih promjena, i etički standardi postaju sve važniji pa se ugrađuju u norme i zakonsku regulativu. Držati korak s njima znači poticati profesionalni etički razvoj zaposlenika kako bi oni, zauzvrat, mogli doprinjeti održivosti poslodavca. Na taj način, zaposlenicima se daje do znanja da se njihov rad cijeni, što dodatno podiže moral i lojalnost (a time i učinkovitost). To je, ustvari, put ka zadržavanju najboljih zaposlenika.
Povjerljive osobe traže edukaciju
Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti novost je u hrvatskom društvu. Izazov je to na kojeg poslodavci sa pedeset i više zaposlenih moraju odgovoriti uspostavom vlastitih sustava unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti. Pritom, povjerljiva osoba i njen zamjenik predstavljaju najvažniji dio tog sustava. No, bez obzira tu činjenicu, biti povjerljiva osoba, iz perspektive poslodavca, trenutno predstavlja samo zakonsku formalnost, dok povjerljive osobe istovremeno osjećaju veliku odgovornost. U prilog tome govore rezultati istraživanja kojeg je RAVECON proveo prošle godine, a koji pokazuju da čak 67% poslodavaca svojim povjerljivim osobama i njihovim zamjenicima nije osiguralo nikakvu edukaciju. Istovremeno, 95% povjerljivih osoba smatra da nemaju potrebna znanja za obnašanje te dužnosti, a kao posljedica, čak 40% njih ne osjeća se ugodno u novoj ulozi i (osim povećanja plaća) priželjkuju edukaciju.
Učim, dakle jesam
U okviru svojih planiranih ulaganja (dakle, ne troškova), a sukladno zakonskim obvezama (Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti), poslodavci očito imaju valjani razlog i potrebu za edukacijom svojih povjerljivih osoba i njihovih zamjenika. Na taj način jačaju njihovu sposobnost da obavljaju dužnost i radnje prije i nakon zaprimanja prijave o nepravilnosti, štiteći pritom prijavitelja (ali i samog poslodavca), dok povjerljivim osobama to istovremeno širi kompetencije te pomaže u karijeri i napredovanju.
Vlasnik konzultantske tvrtke Ravecon, dugogodišnji borac za etičnost u poslovanju, pokretač prve sveobuhvatne edukacije za implementaciju i primjenu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti te osnivač Centra za zaštitu zviždača.